Doručak kod inzulinske rezistencije

Zašto ste gladni ubrzo nakon doručka? Uloga prehrane i inzulinske rezistencije

Doručkovali ste, a već nakon sat vremena razmišljate o sljedećem obroku? Glad ubrzo nakon doručka često znači da količina ili sastav obroka ne odgovaraju vašim potrebama. Osim toga, na osjećaj sitosti utječu i san, jutarnja aktivnost, navike ispijanja kave, obrok večer prije i još puno toga.

U nastavku pišem savjete kako sastaviti doručak koji će zadovoljiti vaše potrebe i razloge zašto se možda i kod vas javlja ta glad.

Doručak inzulinska rezistencija; avokado tost

Zašto je važna količina pojedenog doručka?

Znamo da nam je važna količina hrane koju unosimo za doručak. To posebno dolazi do izražaja ako rano ustajete ili vježbate prije doručka.

Primjerice, doručak koji se sastoji samo od jedne banane ili kriške bijelog kruha s marmeladom sadržava premalo energije, proteina i vlakana, zbog čega osjećaj gladi može nastupiti relativno brzo. Kad se u priču umiješaju inzulinska rezistencija i jednostavni ugljikohidrati onda to sve dodatno komplicira situaciju i u konačnici pojačava osjećaj gladi. 

S druge strane, doručak koji uključuje na primjer dva jaja, nešto integralnog kruha i svježeg sira te povrće osigurava kombinaciju proteina, vlakana i masti koja može pridonijeti duljoj sitosti.

Važno je naglasiti da veći doručak nije automatski i bolji – njegova količina treba odgovarati individualnim energetskim potrebama.

Kako izbor proteina, ugljikohidrata, vlakna i masti djeluje na sitost nakon doručka?

Osjećaj sitosti nakon doručka uvelike ovisi o kombinaciji makronutrijenata koje obrok sadrži.

  • Proteini usporavaju pražnjenje želuca i potiču lučenje hormona povezanih sa sitošću. Stoga vam jaja, pureću šunku, grčki jogurt sa smanjenom masti, sjemenke, svježi sir i ostale često uključujem u doručke u planovima prehrane.
  • Vlakna, koja se nalaze u žitaricama, mahunarkama, povrću, voću i sjemenkama usporavaju probavu i apsorpciju glukoze te pridonose duljem osjećaju sitosti.
  • Zdrave masti iz orašastih plodova, avokada i maslinova ulja također mogu produljiti sitost i usporiti pražnjenje želuca. Međutim, s mastima ne treba pretjerivati.
  • Oko ugljikohidrata se priča malo više komplicira jer konkretne količine ovise o vama i potrebna je individualna procjena. Svakako se fokusirajte na složene ugljikohidrate.

Kakvu ulogu ima jutarnja kava s inzulinskom rezistencijom?

Ako je kava prvi unos u danu, odnosno ako osoba s inzulinskom rezistencijom ujutro popije samo kavu prije prvog obroka, vrijedi obratiti pozornost na njezin mogući utjecaj na organizam.

Ujutro je razina kortizola prirodno povišena, a kofein kod nekih osoba može dodatno potaknuti lučenje hormona stresa. Kofein također može kratkoročno smanjiti osjetljivost stanica na inzulin, što znači da organizam može slabije reagirati na inzulin i otežano regulirati razinu glukoze u krvi.

Ipak, važno je znati da postoje i istraživanja koja povezuju redovitu konzumaciju kave s povoljnijim metaboličkim zdravljem i manjim rizikom razvoja dijabetesa tipa 2.

Zaključak o kavi ujutro? Moj savjet je ujutro prvo nešto pojesti i zatim popiti kavu. Šećer i mlijeko iz kave također imaju utjecaj na šećer u krvi. Važno je promatrati individualnu reakciju organizma, količinu kofeina i cjelokupne prehrambene navike.

San, jutarnji ritam i večernji obroci također imaju ulogu u regulaciji inzulina i apetita

Na osjećaj gladi nakon doručka ne utječe samo njegov sastav. Važnu ulogu imaju i kvaliteta sna, vrijeme buđenja, razina jutarnje aktivnosti te večernje prehrambene navike.

  • Nedostatak sna: može poremetiti regulaciju hormona gladi i sitosti, povećati apetit i želju za kaloričnom hranom, osobito slatkom. Zbog toga tijekom sljedećeg dana možemo osjećati izraženiju glad, čak i nakon obroka.
  • Vrijeme buđenja i jutarnja aktivnost: osoba koja ustaje vrlo rano, doručkuje ranije i odmah započinje aktivan dan može očekivano osjetiti glad ranije nego osoba koja se budi kasnije. Tjelesna aktivnost povećava potrošnju energije i korištenje glukoze u mišićima, dok dugotrajno sjedenje smanjuje mišićnu aktivnost i potrošnju energije. Zato potrebe i osjećaj gladi nisu jednaki kod svih osoba.
  • Kasni večernji obroci: osobito oni bogati jednostavnim šećerima mogu utjecati na regulaciju glukoze tijekom noći i jutarnje vrijednosti šećera u krvi. Kod nekih osoba mogu se javiti izraženije oscilacije glukoze. Takve promjene mogu utjecati na osjećaj gladi i apetit tijekom prijepodneva.

Ne postoji jedan idealan doručak koji odgovara svima – važno je pronaći kombinaciju namirnica i količinu hrane koja odgovara vašim potrebama, ciljevima i životnom ritmu.

Ako želite naučiti kako prilagoditi prehranu inzulinskoj rezistenciji, poboljšati osjećaj sitosti i stvoriti održive prehrambene navike, tu sam da vam pomognem. Rezervirajte termin za individualno nutricionističko savjetovanje i zajedno ćemo pronaći pristup prehrani koji odgovara upravo vama.

Leave a Comment