Endometrioza je kronična bolest o kojoj se u posljednje vrijeme više priča i to s velikim razlogom. Endometrioza nije rijetka bolest. Naime, 1 od 10 žena boluje od endometrioze i vrlo vjerojatno zbog toga ima je uvelike narušena kvaliteta života. Suočavaju se s velikom boli, pretjeranim krvarenjem ali i neplodnošću. Endometrioza je kompleksna bolest i potreban joj je takav pristup. Nutricionist može pružiti podršku i znanje kako prehranom i ciljanom suplementacijom vratiti bolju kvalitetu života smanjenjem simptoma endometrioze.
Što je endometrioza?
Endometrioza je kronična upalna bolest karakterizirana rastom endometrija izvan sluznice maternice. Endometrij je tkivo sluznice maternice koje oblaže njenu unutrašnjost, ciklično se mijenja pod utjecajem hormona jajnika te se za vrijeme menstruacije ljušti i krvari, a prilikom trudnoće je važan faktor implementacije zametka. Tkivo endometrija kod endometrioze često se može nalaziti na vanjskoj površini maternice, jajnicima, jajovodima, rodnici no mogu biti zahvaćeni i susjedni organi – mokraćni mjehur, crijevo, bubrezi, rjeđe i pluća.
Endometrioza uvelike ovisi o menstrualnom ciklusu te su žarišta endometrioze osjetljiva na djelovanje ženskih spolnih hormona kao i sluznica maternice.
Simptomi endometrioze
Simptomi su često ne pojave odmah kada i bolest i nisu uvijek neposredno povezani s težinom bolesti. Uobičajeni simptomi su bolovi u zdjelici, abdomenu ili donjem dijelu leđa koji se javljaju oko menstrualnog krvarenja i ovulacije te abnormalno krvarenje iz maternice. Neplodnost je često povezana s endometriozom. Povezuje ih se zbog upalnih promjena na reproduktivnim organima, a u težim slučajevima i začepljenih jajovoda. Rizični čimbenik endometrioze i neplodnosti može biti i izloženost endokrinim disruptorima, bifenilima i dioksinima. Ostali simptomi ovise o lokaciji vanjskog endometrija pa se javlja bol pri defekaciji, nadutost, rektalno krvarenje za vrijeme menstrualnog krvarenja, bol pri mokrenju, proljevi, zatvori, iscrpljenost, intolerancije na hranu itd.
Od endometrioze boluje 10 – 15 % žena reprodukcijske dobi odnosno svaka deseta žena. Bolest se najčešće pojavljuje u dobi od 24. do 45. godine života.
Dijagnosticiranje i liječenje endometrioze
Samo dijagnosticiranje može biti dugotrajno i zamorno. Na temelju simptoma se postavi sumnja na endometriozu no ginekolog posebno educiran u području endometrioze radi detaljan ginekološki pregled uz ultrazvuk i s nalazima magnetske rezonance. Definitivna dijagnoza postavlja se tek nakon kirurškog zahvata i biopsije zahvaćenog tkiva.
Ne postoji lijek koji bi spriječio pojavu endometrioze. Operativnim zahvatom mogu se ukloniti priraslice i lezije endometrioze, ali nažalost često je očekivan i njihov povratak. Postoji hormonska terapija koja može smanjiti simptome i držati hormone pod kontrolom.
Endometrioza je kompleksna bolest i potrebno je svakoj ženi pristupiti individualizirano. Povezuje se i s povećanjem rizika od razvoja drugih bolesti, od autoimunih stanja, inzulinske rezistencije i kardiometaboličkih bolesti do karcinoma dojke i jajnika. Multidisciplinarni tim koji bi trebao raditi s ženama uključuje endokrinologa, ginekologa, gastroenterologa, urologa, nutricionista, psihologa, fizioterapeuta, torakalnog kirurga prema potrebi.
Endometrioza i prehrana
Prehranom možemo raditi na ublažavanju simptoma endometrioze i služi nam kao podrška njenom liječenju. Kao i sa svim promjenama u prehrani, važnije je napraviti dobar plan obogaćivanja svoje dosadašnje prehrane, nego izbacivanja namirnica iz nje.
Mediteranska prehrana i endometrioza
Mediteranska prehrana zlatni je standard kada želimo prehranu prilagoditi upalnim stanjima. Mediteranska prehrana temelji se na unosu povrća, voća, ribe, mahunarki, integralnih žitarica, maslinovom ulju, začinskom bilju, sjemenkama i orašastim plodovima.
Za mediteransku prehranu je karakterističan povećani unos povrća, a time i vlakana koji su nam vrlo važni u prilagođavanju prehrane endometriozi. Svježe i sezonsko povrće i voće najbolji je izbor jer njima unosimo mineralne tvari, vlakna, antioksidanse i druge fitonutrijente.
Mediteransku prehranu obilježava i smanjen unos crvenog mesa. Dosadašnja istraživanja su pokazala povezanost češćeg (dva puta dnevno i češće) unosa crvenog mesa i povećanog rizika za razvoj endometrioze. U crveno meso uključujemo svinjetinu, govedinu, junetinu, teletinu, janjetinu, iznutrice i suhomesnate proizvode napravljene od navedenog mesa. Prema smjernicama mediteranske prehrane crveno meso je u jelovniku jednom tjedno ili rjeđe. Dovoljno kako bi osigurali izvor željeza i vitamina B skupine ali i izbjegli moguće negativne strane pretjerane konzumacije mesa. Osim pretjerane konzumacije crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda, hrana koja povećava upalu je pržena hrana, alkohol i pekarski proizvodi. Kofein je isto dobro smanjiti u dijetoterapiji endometrioze.
Izaberite nemasnije komade crvenog mesa i pokušajte smanjiti unos suhomesnatih proizvoda. Glavni izvori proteina neka budu: riba, morski plodovi, bijelo meso, mahunarke i orašasti plodovi. Svježe i sezonsko voće i povrće, začini, gorke biljke, namirnice bogate magnezijem i omega-3 masnim kiselinama su svakako ono što želimo u svojoj prehrani.
Prilagodbu mediteranske prehrane endometriozi možemo napraviti u slučaju mliječnih proizvoda. Viši unos mlijeka i mliječnih proizvoda može biti povezan s pojavom boli i nadutosti u trbuhu, a tome je razlog češća pojava intolerancije na laktozu u žena oboljelih od endometrioze. Preporučila bi da jedan period smanjite unos mliječnih proizvoda i pratite svoje simptome.
Želimo održavati stabilnu glikemiju
Održavanje stabilne glikemije je važno kod svih upalnih stanja a posebno kada pričamo o inzulinskoj rezistenciji koja može biti tema nekih idućih tekstova. Stabilnu glikemiju postižemo dodatkom vlakana i kvalitetnih proteina jednostavnim ugljikohidratima te da napravimo dobar ritam dnevnih obroka.
Doručak s puno zobenih pahuljica i voća te malo sjemenki i orašastih plodova nije dobro izbalansiran i nakon njega možemo očekivati da ćemo brzo ogladnjeti.
Najbolji izvor vlakana je povrće koje bi trebalo biti dio doručka, ručka i večere. Poželjno je imati barem tri serviranja povrća na dan. Naravno, dobro je i smanjiti unos slatkiša i slanih grickalica ili im dodati vlakna i proteine.
Osim prehranom, stabilnu glikemiju održavamo i tjelesnom aktivnosti. Šetnja nakon obroka regulira nagli porast inzulina nakon obroka i svakako je preporučujem. Nadalje, hodanje, istezanje i vježbe disanja mogu imati utjecaja na smanjenje simptoma endometrioze.
Gluten i endometrioza
Studije su pokazale povezanost prehrane bez glutena i poboljšanja simptoma odnosno smanjenja bolova u zdjelici. Bezglutenskom prehranom izbacujemo veliki spektar često konzumiranih namirnica i možemo se dovesti do nutritivnih deficita. Nije pravilo da će svakoj ženi s endometriozom bezglutenska prehrana pomoći no svakako je dobro pokušati.
Važno je da se prije izbacivanja ovako velike skupine namirnica napravi plan namirnica kojima ćemo obogatiti svoju prehranu. Bezglutenska prehrana može biti bogata povrćem, voćem, ribom, morskim plodovima, orašastim plodovima, sjemenkama, žitaricama koje ne sadrže gluten (riža, kukuruz, heljda, proso, kvinoja, amaranth i zob) te će onda biti nutritivno potpunu prehrana.
Preporčujem individualni rad s nutricionistom kako bi optimizirali zdravlje želudca, crijeva i jetre te time djelovali na smanjenje boli, nadutosti, intolerancije na hranu i pripremili dobar teren za metabolizam estrogena.
Liječenje endometrioze je operativnim putem no prehranom, tjelesnom aktivnosti, spavanjem, šetnjom u prirodi, smanjenjem izloženosti stresu, pijenjem dovoljno tekućine, smanjenjem izloženosti ksenobioticima i ciljanom suplementacijom vjerujem da možemo simptome endometrioze držati pod kontrolom i vratiti bolju kvalitetu života. Naoružajte se strpljenjem i pronađite stručnjake kojima vjerujete i koji su dodatno educirani te rade u području endometrioze.
Nije u redu da 1 od 10 žena propušta dio svog života zbog boli pretjeranog krvarenja. Endometrioza nije samo bolest bolne menstruacije. Svi se trebamo više informirati o njoj i pružiti podršku endo ženama.
Literatura:
Armour M., Middleton A., Lim S., Sinclair J., Varjabedian D., Smith. A. C. – Dietary Practices of Women with Endometriosis: A Cross-Sectional Survey. J Altern Complement Med. 2021;Sep;27(9):771-777. doi: 10.1089/acm.2021.0068.
Marziali M., Capozzolo T. Role of Gluten-Free Diet in the Management of Chronic Pelvic Pain of Deep Infiltranting Endometriosis. J Minim Invasice Gynecol. 2015 Nov-Dec;22(6S):51-52. doi: 10.1016/j.jmig.2015.08.142.
Mitrović L. – Endometrioza – bolest poslovne žene (webinar). 2024 https://shorturl.at/87v6H
Eljuga Lj., Eljuga D. – Odabrane teme iz ginegologije i senologije – Medicinska naklada, Zagreb 2019.
Zajec V – Endometrioza, Ja sam 1 od 10 https://jasam1od10.hr/endometrioza.html (pristupljeno 5. 6. 2024.)