Koji kruh je najzdraviji je pitanje koje često dobijem u radu s klijentima. Kruh se često etiketira kao krivca za debljanje i vjerojatno je prvi na listi zabranjenih namirnica kad se želi smršaviti. Ja se ne slažem s tim i svoje klijente educiram kako, ako žele, kruh mogu uvrstiti u kvalitetnu i zdravu prehranu.
Prvo da razjasnim nešto, pojam „zdrava hrana“ koji se odnosi za namirnice bez aditiva, koja je prirodnog podrijetla, voće, povrće i slično nije dobro korišten već taj pojam označava samo hranu koja je zdravstveno ispravna, dok pojam nezdrava hrana označava namirnice koje se ne smiju uopće naći na našim policama.
3 načina kako prepoznati zdraviji kruh
1. Što manje sastojaka, to bolje!
Manje je više, zar ne? Kad je kruh u pitanju, jednostavnost je ključ dobrog proizvoda. U trgovini imaš sve sastojke navedene na deklaraciji stoga potraži onaj kruh koji nema puno sastojaka. Samo da te podsjetim, za napraviti kruh potrebni su: brašno, voda, sol i tvar za dizanje (kvasac, kiselo tijesto, prašak za pecivo…). Svi dodatni sastojci su tu da bi ubrzali proizvodnju kruha, produžili svježinu i trajnost, poboljšali okus, boju i teksturu kruha, ali i poboljšali nutritivnu vrijednost. Sjemenke su najčešće dodatak koji poboljšava nutritivnu vrijednost, a emulgatori, stabilizatori, dodatni pšenični gluten, enzimi, šećer, ječmeni slad i ostali slični sastojci su tu za ostale gore navedene potrebe.
Osobe koje imaju osjetljiva crijeva, probleme s kožom, atopije, endometriozu ili autoimuna stanja mogu imati neugodne simptome prilikom konzumacije kruha i ostalih pekarskih proizvoda koji sadrže aditive i povećane količine pšeničnog glutena. Naravno, osobe s celijakijom i alergijom na pšenicu u potpunosti trebaju izbjegavati proizvode koji ih sadrže.
2. Kruh bez pšeničnog bijelog brašna je često bolja opcija.
Kad radiš kruh kod kuće, sve su ti opcije otvorene. Ponekad samo zamjena pšeničnog brašna s pirovim brašnom radi veliku razliku na bolje. Često sam u komunikaciji s klijentima došla do zaključka da im pšenično brašno ne odgovara, a to posebno vrijedi za sve one sa gore navedenim stanjima. Osim pirova brašna (koji sadrži gluten) možete pokušati sa heljdinim, slanutkovim, bademovim, ječmenim, raženim, zobenim i ostalim koje pronađete. Kruh se može napraviti samo od kvinoje ili sa sjemenkama poput kruha sa lanenim sjemenkama. Želim napomenuti da je ovakav kruh kaloričniji, masniji i sadrži puno više vlakana stoga nije primjeren za svih.
3. Kruh s kiselim tijestom nudi puno veću nutritivnu vrijednost.
Kruh sa kiselim tijestom je moj favorit. Kiselo tijesto je smjesa brašna i vode koja nakon nekog vremena na toplini počinje fermentirati i pri pripremi kruha služi kao sredstvo za dizanje.
Kruh sa kiselim tijestom probavljiviji i sadrži manju količinu glutena.
Zbog duže fermentacije mliječno-kisele bakterije razgrade dio glutena. Sadrži manje količine glutena, a više prebiotika i ostalih nutrijenata. Nižeg je glikemijskog indeksa nego obični kruh i poboljšava iskoristivost mineralnih tvari iz brašna jer je zbog mliječne fermentacije smanjena količina fitinske kiseline. Za pripremiti kvas kod kuće dovoljni su brašno, voda i staklenka. Proces je sporiji pa zahtjeva strpljenje i dobre živce. Kad jednom napraviš dobar kruh nema nazad, zarazno je! 🙂
Ako se želiš upustiti u pripremu i hranjenje svog kvasa, preporučujem ti da pročitaš Kvasomaniju Anite Šumer.
Kruh je namirnica koja je često na našem stolu. Nema potrebe bojati se kruha ili kriviti ga za bolesti. Kruh može biti dio pravilne prehrane ako pažljivo odabereš sastojke i prilagodiš ih svom zdravstvenom stanju i potrebama. Preporučujem da sam/a pripremaš kruh kod kuće ili potražiš zdraviju verziju u pekarnici blizu tebe.
Obrati mi se s povjerenjem ako želiš da zajedno analiziramo tvoje nutritivne potrebe i prilagodimo ih tvom zdravlju. Prve konzultacije su besplatne i neobvezujuće te služe da vidimo tvoje ciljeve i dogovorimo plan djelovanja.